nedjelja, 20.08.2006.
Trening (iliti test) za ljubomorne frajere
Svi frajeri koji pate od bolesne ljubomore bi trebali furat s konobaricama.
S nekom pravom, simpatičnom, komunikativnom, uvijek spremnom za zajebanciju. I zgodnom, po mogućnosti. Jerbo oko takve uvijek ima nekih zbivanja. Uvijek joj se netko voli prikačit na šank, makar samo zbog zezancije. Ali bude tu i osmijeha, upucavanja, čak i otvorenih prijedloga...
Zamišljam se u vezi s jednom takvom... Kako bih se ponašao? Ne znam. A baš me zanima. Da li bih mogao olako shvatiti nekog razgovorljivog dobro građenog tipa za šankom, posebno još ako je vani parkirao dobar auto, ako ima dobar posao i ako joj dođe SVAKI DAN i uvijek ima zanimljivu priču? Da li bih ga uspio shvatiti kao bezopasnog "samo gosta", kao dio njenog posla?
Ne znam. Nadam se da bih mogao tako.
Da li bih ga mogao shvatiti isto tako i kad u vezi nešto malo zaškripi? Ne znam. Nadam se da bih mogao. 
Ako slučajno ne bih mogao, samo je jedno rješenje: NE DOLAZITI joj na posao.
Ovih dana sam svjedok jedne takve pričice. Ona je baš simpa. I zanimljiva. I ima strrrrašnu guzu. Volim otići kod nje na kavu. Nemam nekih pretenzija prema njoj, zadovoljavam se kavicom i društvom, uvijek se s njom ima o čemu.
Ima tipa. Lik je faca, koliko ja kao muško mogu ocijeniti. K'o s filmskog platna. I vozi bolji auto od mene. Nemam niš protiv čovjeka, ali on prečesto visi kod nje, sjedi za šankom, šutljiv je i uvijek me malo čudno pogleda. Ne volim doći kad je on tamo. Nešto neugodno je u zraku.
I priča mi ona... Postao je nemoguć. Bolesno je ljubomoran. Stalno se svađaju. Svi su mu sumnjivi.
Jebeš takvu vezu. Jebeš takvog frajera.
-00:01 -
Komentiraj ( 11 )
-
Print -
#
